Poslovne vijesti - Hrvatska

Najviša kamata za stambene kredite trebala bi biti 4,81 posto

Javna rasprava o izmjenama Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) službeno je gotova, no konsenzusa o tome je li izmijenjeno sve što bi trebalo biti za pravednije kreditiranje postojećih i novih dužnika – nema.

Regulator javnosti već neko vrijeme poručuje da novim zakonom prisiljava banke na transparentniju primjenu promjenjivih kamata i drugih troškova kreditiranja, no iz Udruge Franak poručili su da promjena zakona neće ispraviti nepravde starim dužnicima koji kredite još otplaćuju.

Poseban status

– U obzir se trebaju uzeti početna kamata i parametri koji su vrijedili za ugovaranja kredita; libor ili euribor plus fiksna marža, da klijenti mogu birati između otplate anuitetima ili ratama, jer je otplata anuitetima od pet do 15% skuplja, kao i zabranu primjene anuiteta na kredite s promjenjivim kamatama. Stambeni krediti trebali bi se regulirati i kao posebna vrsta kredita – poručio je Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak.

Da im je na seminaru s predstavnicima HNB-a i Ministarstva financija obećano kako će stambeni krediti izmjenama ZOKI-ja imati poseban status – otkriva i Branka Lukačević-Gregić, koordinatorica ekonomskog tima Udruge. O tome kako bi se trebale izračunavati kamate izjasnio se i Drago Jakovčević, profesor Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

– Tjedni euribor danas je 0,03, radi se zaista o jeftinom novcu. U strukturi kamatnjaka imamo i nekamatne troškove; plaće, režije..., a hrvatske banke imaju jedan od najboljih omjera prihoda i troškova. Profitna marža je oko 15%. Banka ima kapacitet otpisati svakog desetog dužnika, to je hrvatska realnost – kaže Jakovčević prema čijem je izračunu trenutačna cijena kredita koja bi se trebala primjenjivati za stambene kredite 4,81%. No, mogla bi se, drži, spuštati i naniže da se menadžeri odreknu bonusa, banke marže... Da ima prostora i za primjenu zakonskih promjena na tekuće korisnike kredita svjedoči slučaj Rumunjske o čijem je sporu s Volksbankom mišljenje dao i Europski sud pravde koji smatra da država članica može ograničiti troškove koje banka nameće te da se to odnosi i na postojeće kredite.

Veća uloga države

Za veću ulogu države i regulatora u ovim pitanjima zalaže se i makroekonomist Ljubo Jurčić koji deviznu klauzulu naziva atakom na monetarni suverenitet.

– Institucija koja određuje pravila nije UniCredit, nego HNB. Postoje instrumenti monetarne politike koji se mogu koristiti, a ne koriste se – poručio je Jurčić.